FLORA I FAUNA
Već 1883. godine, pojas šuma koji okružuje jezera i izvore proglašen je odvojenom zonom, gdje je bila zabranjena sječa drveća. Oko 2/3 Parka pokriveno je šumom. One su dio Nacionalne ekološke mreže i europskog projekta zaštite prirodne baštine NATURA 2000. Šume i voda uzajamno su povezani i jedno bez drugoga ne mogu opstati. Šume Plitvičkih jezera stanište su tri velika europska mesojeda: smeđeg medvjeda, vuka i risa. Mnogobrojne vrste djetlića i šumskih sova svjedoče o visokoj kvaliteti i prirodnosti staništa. Na području Parka prisutna je velika bioraznolikost i mnogo različitih staništa za životinje: jezera, šume, travnjaci, stijene, špilje i dr. Najatraktivniji dio Plitvičkih jezera su slapovi i sedrene barijere. To je također i posebno stanište, gdje rastu mahovine i raznolik mikroskopski svijet: alge, bakterije, ličinke kukaca i sl. Oni također sudjeluju u nastanku sedrenih barijera.Šume su stanište za brojan životinjski svijet. Sloj lišća jedno je od najbogatijih mikrostaništa za životinjski svijet u svjetskim razmjerima. To je dom guštera, kukaca, raznih gljiva i bakterija.Zanimljiv je endemski kukac Molops plitvicensis, koji živi u brezovim šumama samo na Plitvicama.
U Parku je registrirano 321 vrsta leptira, 157 vrsta ptica, te 20 vrsta šišmiša.
Na prostoru Parka pronađen je crni daždevnjak,vrlo rijetka vrsta koja živi u Alpama iznad 1200 m i vrlo se rijetko može naći na nadmorskim visinama ispod 1000 m. Na području Plitvica postoji stabilna populacija šišmiša širokouhog mračnjaka, koji je vrlo osjetljiv na uznemiravanja i nedostatak hrane. Mali ćuk najmanji je europski ćuk, živi u crnogoričnim i mješovitim šumama na području Parka.
Na stijenama u kanjonu Korane gnijezdi se sivi sokol jedna od najbržih ptica na svijetu. Dok hvata plijen može postići brzinu i do 230 km/h.
Vode čini samo 1% nacionalnog parka, ali predstavljaju jedan od njegovih najzanimljivijih dijelova. U vodi se razmnožavaju vretenca i komarci. Ima oko 35 vrsta vretenaca, što je četvrtina svih europskih vrsta vretenaca. Voda na Plitvicama bogata je vapnencem i kisikom pa se mogu naći i pastrve i riječni rakovi. Mogu naći i vrste, koje su vrlo zahtjevne prema ekološkim uvjetima poput vidre. Ona je noćna životinja i živi usamljenički pa se rijetko viđa.
U Parku je registrirano čak 1267 različitih biljnih vrsta od čega čak 50 vrsta orhideja.
Najčešća vrsta drveća je bukva, koja raste u šumskim zajednicama brdske bukove šume s mrtvom koprivom i bukve s bijelim šašem. Sljedeća vrsta po brojnosti je jela, koja raste u dinarskim bukovo-jelovim šumama. Obje vrste su skiofiti, mogu rasti i u sjenovitom staništu.
Pojavljuje se i šumske zajednice smreke s kukurijekom na dolomitu i šumske zajednice bijelog bora s kukurijekom na dolomitu. U zoni jezera i u kanjonu Korane raste šumska zajednica crnog graba s jesenskom šašikom.
Ostale značajnije vrste šumskog drveća su: obični grab, crna joha i crni bor.